Rodna kuća dr. Rudolfa Steinera

Donji Kraljevec, malo selo u srcu Međimurja, oduvijek se nalazilo na razmeđu kulturnih utjecaja Istoka i Zapada. Postoje podaci koji potvrđuju da je ovaj prostor u kontinentu bio naseljen još od 8. stoljeća prije Krista. Krajem 4. stoljeća dolaze Kelti da bi se postupno stopili sa starosjediocima, pripadnicima ilirsko – panonskih plemena s kojima su dočekali rimska osvajanja. U 15. stoljeću počeli su pljačkaški pohodi Osmanlija, pa je na ovoj najistaknutijoj točki Ugarske krajine organizirana obrana jednaka onoj na prostoru Vojne krajine. Još od predrimskih vremena ovdje su se križali važni prometni pravci a osobito živa cestovna komunikacija razvila se u vrijeme borbe protiv Turaka. Sredino 18. stoljeća u vrijeme vladavine Marije Terezije oblikovala se cestovna mreža, a kroz današnju općinu Donji Kraljevec vodila je državna cesta koja je Požun ( Bratislavu) preko Varaždina i Zagreba spajala s lukom u Rijeci. Godine 1860 puštena je u promet prva željeznička pruga na hrvatskom tlu koja je iz Budimpešte preko Kotoribe i Čakovca do Pragerskog prolazila kroz Donji Kraljevec.

Uprava Austrijske željeznice počela je u novotvorenim željezničkim postajama zapošljavati svoje službenike. Tako se dogodilo da se u malu kućicu pokraj tadašnje općinske zgrade u Donjem kraljevcu doselio telegrafist Johann Steiner sa svojom mladom suprugom Franziskom.

Ubrzo im se 25.veljače 1861. rodio prvi sin, Rudolf, a dva dana poslije je kršten u katoličkoj crkvi Sv. Roka u četiri kilometara udaljenom Draškovcu.
U biografijama se često pogrešno navodi kao dan rođenja 27. veljače, a to je zapravo dan njegova krštenja.

Iako je obitelj nakon samo godinu i pol života u Kraljevcu odselila u Pottschach, jer je otac obitelji premješten na tamošnji kolodvor, Steiner je svoje mjesto rođenja više puta isticao kao mjesto koje mu je, samim rođenjem u njemu, omogućilo da spozna bitne odrednice prema kojima bi se jednoga dana trebao ujediniti svijet.

Napomenuo bi pritom kako se nada da će baš ljudi toga kraja spoznati vrijednost njegova učenja i dobre strane načela koje je zacrtao. I doista, kao da ih je njegov glas i s one strane materijalnog postojanja našao i probudio, jer su posljednjih godina uredili i obilježili njegovu rodnu kuću i željezničku stanicu, što je, kažu, samo početak svega što još namjeravaju učiniti, prije svega na promicanju biodinamičke poljoprivrede.

Sada se barem više ne moraju sramiti pred stranim, ali i domaćim turistima koji svake godine obilaze rodno mjesto tog velikog mislioca. A dok je Steinerova kuća još bila ruševna u nju su zavirile i Liv Ullman te Ingrid Bergman, a mještani su odbili mnoge velikodušne ponude stranih uglednika koji su željeli kupiti to mjesto.


Rodna kuća dr. Steinera u Donjem Kraljevcu