BioFach je najveći svjetski sajam za ekološku hranu i poljoprivredu. Održava se kontinuirano od 1990. godine sredinom veljače u Nürnbergu u Njemačkoj. Ove godine okupio je 2.774 izlagača i gotovo 50.000 stručnih posjetitelja iz više od 130 zemalja sa svih kontinenata. Nažalost, ni ove godine nije bilo hrvatskog štanda na ovom najznačajnijem svjetskom sajmu ekoloških proizvoda.
U sklopu sajma održava se izuzetno velik broj stručnih predavanja i edukacija, razmjenjuju se iskustva, partnerstva, interesi. Mjesto je to okupljanja predstavnika politika, udruga, nevladinih organizacija, VIP osoba i drugih tvoraca javnog mnijenja te osoba od javnog interesa. Ovdje ekološki dionici raspravljaju o pitanjima koja se tiču budućnosti tržišta i koriste ovu zajedničku platformu za oblikovanje budućnosti ekološke proizvodnje. Kongres pruža opsežne informacije o ekološkom sektoru i informira o aktualnim kretanjima tržišta ekoloških proizvoda.
S više od 500 predstavnika medija iz više od 20 zemalja i opsežnim medijskim izvješćima, BioFach sajam predstavlja moćnu PR platformu za promociju ekološke poljoprivrede diljem svijeta.
U sklopu sajma uvijek je veliki interes za konkretnim aktualnim podacima koji se svake godine prezentiraju upravo na BioFach sajmu. Godišnje istraživanje o globalnoj ekološkoj poljoprivredi podržano je od strane Švicarskog državnog sekretarijata za ekonomska pitanja (SECO), Fonda za održivost Coop Switzerland i NürnbergMessea, organizatora sajma BIOFACH.
Stoga je u 26. izdanju godišnjaka “Svijet ekološke poljoprivrede“, koji su zajednički objavili FiBL najveći svjetski Institut za istraživanje ekološke poljoprivrede koji djeluje u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i Francuskoj te IFOAM – Organics International, objavljeno da se globalna ekološka poljoprivredna površina povećala za 2,5 milijuna hektara u 2023. godini, dosegnuvši gotovo 99 milijuna hektara. Prodaja ekološke hrane dosegla je gotovo 136 milijardi eura u 2023. godini.
Ovo novo izdanje godišnjaka pokazuje da je rast površine i broja farmi u 2023. daleko nadmašio rast iz prethodnih godina, posebno zbog povećanja u Latinskoj Americi. Prezentirani rezultati temelje se na podacima koje su dostavljeni iz 188 zemalja.
Do kraja 2023. godine 98,9 milijuna hektara bilo je pod ekološkim upravljanjem, što predstavlja povećanje od 2,6 posto ili 2,5 milijuna hektara u usporedbi s 2022. godinom.
Latinska Amerika je pokazala najveći rast (+1 milijun hektara), dok je Oceanija i dalje regija s najvećim područjem ekološke poljoprivrede od 53,2 milijuna hektara, a slijedi je Europa (19,5 milijuna hektara) i Latinska Amerika (10,3 milijuna hektara).
Do kraja 2023. godine ekološki se upravljalo s 98,9 milijuna hektara, što predstavlja povećanje od 2,6 posto (+2,5 milijuna hektara) u odnosu na 2022. godinu.
Latinska Amerika doživjela je najveći porast, dodajući 1 milijun hektara (rast od 10,8 posto), dok je Afrika zabilježila najveći relativni rast proširivši se za 24 posto na 3,4 milijuna hektara.
Oceanija je i dalje vodeća regija za ekološki uzgoj s 53,2 milijuna hektara, što čini više od polovice globalne ekološke površine. Slijede Europa s 19,5 milijuna hektara i Latinska Amerika s 10,3 milijuna hektara.
Po zemljama prednjači Australija s 53 milijuna hektara, a slijede Indija (4,5 milijuna hektara) i Argentina (4 milijuna hektara).
U svijetu se 2023. godine ekološki upravljalo s 2,1 posto poljoprivrednog zemljišta. Lihtenštajn je prednjačio s 44,6 posto poljoprivrednog zemljišta pod ekološkim upravljanjem, a slijede ga Austrija (27,3 posto) i Urugvaj (25,4 posto).
Ukupno 22 zemlje izvijestile su da je 10 ili više posto njihovog poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom.
Godine 2023. u svijetu je bilo 4,3 milijuna ekoloških proizvođača, a Indija je ostala zemlja s najviše ekoloških proizvođača (2,36 milijuna).
Zapažena su značajna povećanja u Vijetnamu, Šri Lanki i Burkini Faso.
Globalno tržište ekoloških proizvoda dosegnulo je 136,4 milijarde eura u 2023. godini. Europsko tržište zabilježilo je najveći rast, a mnoge su se zemlje oporavile od negativnog trenda u 2022.
Sjedinjene Države zadržale su svoju poziciju najvećeg tržišta (59,0 milijardi eura), a slijede ih Njemačka (16,1 milijarda eura) i Kina (12,6 milijardi eura). Švicarska je zabilježila najveću potrošnju po stanovniku ekološkom hranu (468 eura), dok je Danska prednjačila s najvećim ekološkim tržišnim udjelom (11,8 posto ukupnog tržišta hrane).
Maloprodaja je značajno porasla u Estoniji (+13,0 posto) i Nizozemskoj (+12,5 posto). Dva najveća tržišta – Sjedinjene Države i Njemačka doživjela su stope rasta od 3,4 odnosno 5,0 posto.
Ekološka poljoprivreda i dalje je na uspješnom putu: 2023. godine ekološka poljoprivreda nastavila se širiti, s povećanjem obrađene zemlje, tržišta i međunarodne trgovine – iako umjerenim tempom. Afrika je pokazala posebno dinamičan rast, sa značajnim povećanjem ekoloških poljoprivrednih površina, dok su neka europska tržišta zabilježila dvoznamenkaste stope rasta. Tržište se osjetno oporavilo, a brojke govore same za sebe: važnost ekološkog uzgoja i dalje stalno raste.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je stanje ekološke poljoprivrede u 2023. godini bilo sljedeće: površine pod ekološkim uzgojem 119.873 ha što predstavlja 8,07 posto od ukupno obrađenog poljoprivrednog zemljišta te 6.697 certificiranih proizvođača i prerađivača. Naznake za 2024. godinu su oporavak i blagi rast ekološke poljoprivrede.
U priopćenje Europske Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija u dokumentu naziva Vizija za poljoprivredu i hranu objavljenom 19. veljače 2025. godine ekološka poljoprivreda se prepoznaje kao atraktivan izbor karijere za mlade poljoprivrednike koji daje važan doprinos poljoprivredno-prehrambenom sektoru gdje su „usluge ekosustava korisne za okoliš, vodu, tlo ili kvalitetu zraka, kao u rastućem organskom sektoru, pravilno nagrađene“.
