U okviru projekta ERASMUS+ VITA (BD Viticulture – Adaptation of the biodynamic viticulture concept to the conditions of Eastern Europe), koji se provodi kroz suradnju Centra dr. Rudolfa Steinera i partnera iz Njemačke, Češke, Poljske i Mađarske, krajem prošle godine započele su terenske posjete vinogradarima u Hrvatskoj, a nastavile se u svibnju ove godine. Cilj projekta je razviti preporuke, edukacijske modele i praktičnu podršku za vinogradare u Istočnoj Europi koji žele primijeniti načela biodinamičke poljoprivrede, posebno u vinogradarstvu.
Motivacija projekta leži u činjenici da, unatoč rastućem interesu za održivu proizvodnju, konverzija vinogradara na biodinamičku praksu u ovom dijelu Europe odvija se izrazito sporo. Razlozi se kriju u klimatskim, agronomskim, ali i kulturnim razlikama u odnosu na zapadne zemlje, gdje je biodinamička poljoprivreda već široko prihvaćena. Projekt VITA stoga ima za cilj prilagoditi metode, razviti praktične preporuke i osmisliti edukaciju koja odgovara lokalnim uvjetima.
U središtu tog pristupa nalazi se – tlo.
Za razliku od konvencionalne poljoprivrede, gdje je tlo često samo pasivna podloga, biodinamička praksa tlo promatra kao živi organizam, ključan za cjelokupan agroekosustav. Zdravo tlo zadržava vlagu, potiče mikrobni život, stvara otpornu biljku i pohranjuje ugljik, čime direktno doprinosi borbi protiv klimatskih promjena.
U sklopu projekta posjetili smo vinogradare koji već godinama primjenjuju ekološke i biodinamičke metode obrade tla. Među njima su Vinarija Tomac kod Jastrebarskog (7–8 ha vinograda), Vino Lovrec u Štrigovi (oko 6 ha), Vina Dvanajščak-Kozol u Dragoslavcu (oko 11 ha), OPG Čegec Antun u Svetom Ivanu Zelini (manji obiteljski vinograd), Bolfan Vinski Vrh kod Hrašćine (oko 20 ha), Vinarija Kopjar u blizini Pece (4,5 ha) te Vina Bedekovich u Bedenici (više vinogradarskih parcela).
Iako se razlikuju po veličini, stilu i tržišnoj orijentaciji, svi ovi proizvođači dijele sličnu filozofiju – da bez zdravog tla nema ni kvalitetnog vina, ni održivog gospodarstva. Umjesto agresivnih sredstava koriste pripravke od bilja, komposta, stajnjaka i minerala. U radu se oslanjaju na prirodne cikluse, lokalne resurse i ručni rad. Na taj način tlo ostaje plodno, živo i otporno.
Projekt VITA prepoznaje da održiva poljoprivreda ne počinje tehnologijom – već odnosom prema zemlji. Kroz razmjenu iskustava, edukaciju i razvoj preporuka, projekt pruža podršku svima koji žele preuzeti odgovornost za zdravlje tla, okoliša i budućnosti prehrambene proizvodnje. Projekt će kroz dokumentaciju primjera dobre prakse i razvoj edukacijskih sadržaja, omogućavati širenje ovog pristupa diljem regije. Planirana je izrada kataloga preporuka te organizacija treninga za vinogradare i stručnjake u svakoj partnerskoj zemlji, kako bi se postavio temelj za širu primjenu biodinamičkih metoda – ne samo u vinogradima, već i u uzgoju maslina, voćarstvu i drugim kulturama.
Zaključak: tlo je osnova svakog održivog sustava proizvodnje hrane. Njegovo zdravlje određuje ne samo prinos i kvalitetu, već i budućnost poljoprivrede. Projekt VITA podsjeća nas da je suradnja s prirodom – a ne nadzor nad njom – najpouzdaniji put prema dugoročnoj otpornosti i blagostanju.
