U sklopu ERASMUS+ projekta „BD Viticulture – Adaptation of the biodynamic viticulture concept to the conditions of Eastern Europe”, od 6. do 9. studenoga 2025. godine u Mađarskoj (Tata), održana je međunarodna konferencija posvećena razvoju i primjeni biodinamičkih praksi u vinogradarstvu istočne Europe. Tom su prilikom sudionici iz Hrvatske aktivno sudjelovali kroz stručna izlaganja, panel-rasprave i razmjenu iskustava s partnerima iz regije.
Projekt BD Viticulture okuplja partnere iz pet zemalja: Wanderschule – Biodynamic Field Works (Njemačka), ustanovu Centar dr. Rudolfa Steinera (Hrvatska), AMPI – Asociace místních potravinových iniciativ (Češka), Stowarzyszenie Demeter Polska (Poljska) i Biodinamikus Mezőgazdálkodásért Alapítvány (Mađarska). Projekt je usmjeren na prilagodbu biodinamičke vitikulture specifičnim uvjetima istočne Europe te razvoj edukacijskih alata koji pomažu vinogradarima u prijelazu na održivije modele proizvodnje.
Hrvatsku je na konferenciji predstavljala i uvodno se obratila dr. sc. Dijana Posavec, ravnateljica ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera. U svom obraćanju istaknula je važnost razvoja održivog i biodinamičkog vinogradarstva te naglasila značaj međunarodne suradnje u unaprjeđenju praksi koje povezuju kvalitetu tla, otpornost vinograda i budućnost vinarske proizvodnje. Njezin uvod bio je temelj za predstavljanje podataka o stanju hrvatskog vinogradarstva koje je uslijedilo.
U ime Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske govorio je Juraj Klarić, dipl. inž., koji je predstavio ključne pokazatelje domaćeg vinogradarskog sektora. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u 2024. godini površina pod vinogradima iznosila je 16.789 hektara, raspoređenih na 29.844 poljoprivrednih gospodarstva i 58.683 parcele. Ekološka proizvodnja obuhvaća 1.144 hektara (6,38 %), a najzastupljenije sorte su Graševina (32,81 %), Malvazija istarska (9,11 %) i Plavac mali crni (9,10 %). Regija Slavonije i hrvatskog Podunavlja, s više od 350 vinarija i 5.800 hektara vinograda, godišnje proizvodi preko 30 milijuna litara vina, pri čemu Graševina na oko 4.300 hektara ostaje jedna od najznačajnijih sorti.
Kao govornici na konferenciji sudjelovali su i hrvatski vinari. Krešimir Lovrec, ekološki vinar iz Vinarije Lovrec (Štrigova), predstavio je iskustva u primjeni održivih i biodinamičkih metoda u vinogradu te naglasio važnost sinergije tradicionalnog znanja i modernih pristupa. Branimir Antunović iz Vinarije Antunović (Dalj), koja djeluje kao boutique vinarija u erdutskom vinogorju, govorio je o izazovima i prednostima specifičnog podunavskog terroira te o radu vinarije koja je prepoznata po brojnim međunarodnim nagradama.
U programu konferencije predstavljeni su i rezultati VITA istraživanja, a dio koji se odnosio na Hrvatsku, uz ravnateljicu Centra, dr. sc. Dijanu Posavec, izložila je Agnieszka Rousseau, koja je govorila o nalazima vezanima uz primjenu biodinamičkih pristupa i njihov utjecaj na otpornost vinove loze i kvalitetu tla. Posebnu pozornost privukla je radionica „Let’s create space for biodynamics in viticulture”, pod vodstvom Tímee Truszek, koja je otvorila prostor za praktičnu razmjenu iskustava o implementaciji biodinamičkih metoda.
Kao usporedni podatak, Mađarska, domaćin konferencije, ima 22 vinogradarske regije i ukupno 58.249 hektara vinograda, od čega se 2 do 3 % odnosi na ekološku proizvodnju (oko 1.200 – 1.700 ha) te broji 9 biodinamičkih vinarija. Razmjena iskustava između hrvatskih i mađarskih sudionika pokazala je kako obje zemlje dijele slične izazove – klimatske promjene, potrebu jačanja održivih praksi i očuvanje tradicionalnih sorti – ali i značajan potencijal za zajednički razvoj biodinamičkog i ekološki odgovornog vinogradarstva.
Konferencija je potvrdila važnost međudržavne suradnje u razvoju održivog vinogradarstva te ojačala mrežu stručnjaka i institucija koje djeluju na području biodinamike. Sudjelovanje hrvatskih predstavnika, pod okriljem ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera, dodatno je ojačalo međunarodnu vidljivost hrvatskih napora prema održivom razvoju vinogradarstva i otvorilo nove mogućnosti suradnje unutar projekta BD Viticulture.
