Biodinamička poljoprivreda svoje početke veže uz 1924. godinu, kada je Rudolf Steiner održao ciklus predavanja i postavio temelje ovog načina gospodarenja. Posebno je zanimljivo da je Steiner rođen upravo u Donjem Kraljevcu, gdje danas djeluje Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera. Ustanova kroz svoj rad čuva i predstavlja njegovu ostavštinu, a posebnu pozornost posvećuje edukaciji i praktičnoj primjeni biodinamičkih načela u poljoprivredi.
Što se događa s tlom kada se na njemu desetljećima primjenjuju različiti načini poljoprivredne proizvodnje? Može li dugoročna briga o zemlji očuvati njezinu plodnost, potaknuti raznolikost biljnog i životinjskog svijeta te pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena? Odgovore na ta pitanja znanstvenici u Švicarskoj traže još od 1978. godine, provodeći DOK pokus – jedno od najdugotrajnijih istraživanja na svijetu koje usporedno prati različite sustave poljoprivredne proizvodnje. Pokus traje i danas.
Rezultati prvih 45 godina istraživanja, od 1978. do 2022., sažeti su u publikaciji švicarskog istraživačkog instituta za ekološku poljoprivredu FiBL iz 2024. godine. Oni pokazuju koliko način obrade tla, gnojidbe i zaštite bilja može utjecati na stanje poljoprivrednog zemljišta i život u njemu.
Tri sustava, četiri načina gospodarenja
Naziv DOK dolazi od njemačkih riječi Dynamisch, Organisch, Konventionell, odnosno biodinamički, ekološki i konvencionalni sustav. U pokusu se uspoređuju biodinamički i ekološki sustav s konvencionalnom proizvodnjom, pri čemu se konvencionalna proizvodnja prati u dvije varijante: uz primjenu stajskog gnoja i mineralnih gnojiva te uz pretežitu primjenu mineralnih gnojiva.
Posebno je zanimljiv biodinamički sustav. Osim kompostiranoga stajskog gnoja, u njemu se primjenjuju biodinamički pripravci, a gospodarstvo se promatra kao cjelina u kojoj su tlo, biljke, životinje i čovjek povezani. Ekološki sustav u pokusu također se temelji na pravilima ekološke proizvodnje, ali bez primjene biodinamičkih pripravaka. Oba sustava slijede odgovarajuće standarde ekološke poljoprivrede.
DOK pokus zato nije samo usporedba različitih gnojiva ili metoda zaštite bilja. On omogućuje praćenje dugoročnih posljedica cjelovitih načina gospodarenja zemljom.
Živo tlo temelj je održive proizvodnje
Jedan od najvažnijih rezultata odnosi se na plodnost tla. U usporedbi ekoloških sustava zajedno – biodinamičkog i ekološkog – s konvencionalnim sustavima, zabilježeni su bolji rezultati za više pokazatelja povezanih sa zdravljem tla. Ukupni pokazatelj plodnosti tla bio je 44 posto viši, količina mikroorganizama 40 posto viša, sadržaj humusa 18 posto viši, a pokazatelj aktivnosti tla 83 posto viši. Pokazatelj oslobađanja hranjivih tvari koje biljke mogu iskoristiti bio je 37 posto viši.
Ti postotci opisuju razlike između uspoređivanih sustava u istraživanju. Ne znače da su se navedene vrijednosti povećale za toliko tijekom 45 godina. Njihova je važnost u tome što pokazuju povezanost načina gospodarenja i niza obilježja koja pridonose plodnosti tla.
Tlo, naime, nije samo podloga na kojoj rastu biljke. U njemu žive brojni mikroorganizmi i drugi organizmi koji sudjeluju u kruženju hranjivih tvari, razgradnji organske tvari i stvaranju uvjeta za rast biljaka. Očuvanje tog života jedan je od ključnih preduvjeta dugoročno održive poljoprivrede.
Više prostora za život u poljoprivrednom krajoliku
Istraživanje je pokazalo i značajne razlike u pokazateljima bioraznolikosti. U ekološkim sustavima zajedno, u usporedbi s konvencionalnim sustavima zajedno, zabilježeno je 61 posto više biljnih vrsta u pratećoj flori, 54 posto veća masa gujavica, 89 posto veća brojnost paukova te 38 posto veća brojnost trčaka – skupine kornjaša koji žive uglavnom na tlu.
Ovi organizmi nisu samo stanovnici polja. Gujavice pridonose strukturi tla, a brojni kukci i pauci sudjeluju u hranidbenim odnosima i prirodnoj regulaciji drugih organizama. Veća raznolikost zato je važna ne samo za prirodu nego i za funkcioniranje poljoprivrednog sustava.
Biodinamička poljoprivreda i klima
DOK pokus donosi i rezultate povezane s klimatskim promjenama. U uvjetima pune gnojidbe emisije stakleničkih plinova iz tla u biodinamičkom sustavu bile su 63 posto niže nego u konvencionalnom sustavu sa stajskim gnojem i mineralnim gnojivima, dok su u ekološkom sustavu bile 44 posto niže u odnosu na istu konvencionalnu varijantu. U usporedbi ekoloških sustava zajedno s konvencionalnim sustavima zajedno, emisije iz tla bile su približno 55 posto niže.
Važno je naglasiti da se ti rezultati odnose na emisije iz tla u okviru pokusa, a ne na cjelokupni ugljični otisak svakoga poljoprivrednog gospodarstva. Ipak, oni upućuju na to da način gnojidbe i gospodarenja tlom može imati važnu ulogu u odnosu poljoprivrede i klime.
U biodinamičkom sustavu istraživači su zabilježili i značajno zadržavanje organskog ugljika u tlu u obliku humusa, koje se vjerojatno povezuje s primjenom kompostiranoga stajskog gnoja. Taj je rezultat važan, ali ga ne treba tumačiti kao jamstvo da će se isti učinak ostvariti na svakom tlu i u svim uvjetima.
Dugoročna perspektiva za budućnost poljoprivrede
Ekološki sustavi u DOK pokusu u prosjeku su ostvarivali oko 85 posto prinosa konvencionalnih sustava, uz približno 50 posto manje potrebe za hranjivim tvarima i energijom te 92 posto manje primijenjenih pesticida. Razlike u prinosima pritom su ovisile o kulturi, pa se prosjek ne može jednako primijeniti na sve usjeve.
Rezultati podsjećaju da uspješnost poljoprivrede nije moguće procjenjivati samo prema količini ubranog uroda. Važni su i stanje tla, očuvanje prirodnih resursa, raznolikost živog svijeta te količina uloženih sredstava i energije.
Tijekom 45 godina DOK pokus poslužio je kao osnova za više od stotinu znanstvenih i stručnih publikacija. Njegova je posebna vrijednost u tome što dugoročno prati učinke različitih sustava, umjesto da zaključke donosi na temelju jedne sezone.
Za poljoprivrednike, stručnjake i sve koji skrbe o zemlji poruka je jasna: plodno tlo ne nastaje preko noći. Ono se gradi dugoročnim, promišljenim gospodarenjem. Biodinamička i ekološka poljoprivreda u ovom istraživanju pokazuju značajne prednosti u nizu pokazatelja zdravlja tla i bioraznolikosti, a DOK pokus nastavlja pružati vrijedne podatke za razumijevanje načina na koji poljoprivreda može čuvati svoju najvažniju osnovu – živo tlo.
Tekst je pripremila ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera, Donji Kraljevec, na temelju publikacije švicarskog istraživačkog instituta FiBL o rezultatima 45 godina DOK pokusa (Gabel i sur., 2024.). Tekst je sažet i prilagođen široj čitateljskoj publici.





