Ovogodišnja manifestacija 2. Hrvatski dani biodinamike nastavlja se uz programe diljem Hrvatske. U sklopu projekta, Centar dr. Rudolfa Steinera organizirao je dvodnevno studijsko putovanje u Istru, od 16. do 17. studenog 2021. godine, za ekološke proizvođače središnje Hrvatske. Svrha edukacijsko-studijskog putovanja bila je upoznati ekološke proizvođače i približiti ekološku (biodinamičku) poljoprivrednu proizvodnju Istarskih proizvođača.
U utorak, 16.11.2021. godine, 19 polaznika posjetili su ekološku vinariju Kabola, Buje. Ovo je vinarija koja je osim izrade vina na tradicionalan način, specijalizirala proizvodnju vina u amforama. Uz razgled vinarije, domaćini su prezentirali svoja vina i objasnili procese i razdoblje koje svako vino mora proći kako bi dobilo posebne okusne note. Pri tome ne treba napominjati da su u takvoj proizvodnji kontrole uvjeta sazrijevanja vina od izuzetne važnosti za kvalitetu vina.
Još jedna ekološka vinarija koju smo u utorak posjetili bila je vinarija Roxanich u Motovunu. Podrum se sastoji 5 etaža te nam je detaljno prezentirana svaka od njih kao i izazovi kojima se poznati istarski vinar, Mladen Rožanić svakodnevno susreće, a to je ponajviše kvaliteta sadnog materijala. Vodeći se ekološkim i biodinamičkim principima po nauku dr. Rudolfa Steinera u proizvodnji vina, ovdje se pomno prati svaki segment proizvodnje – od sadnje do finalnog proizvoda. Posebnu pažnju posvećuju samoj prezentaciji i degustaciji vina u njihovom hotelu.
Po završetku razgleda i prezentacije dan smo zaključili okruglim stolom u sklopu 2. Hrvatskih dana biodinamike u Design hotelu Roxanich u Motovunu.
Sudionicima okruglog stola, njih 27 iz raznih dijelova Hrvatske, dobrodošlicu je zaželjela Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera te kratkim predavanjem predstavila dosadašnje djelovanje ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera. Biodinamika predstavlja nad standard samoj ekološkoj proizvodnji. Spoj turizma koji je vrhunski i s kojim se kao zemlja ponosimo, te proizvodnja hrane po visokim standardima biodinamičkih principa koji daju jednu ekstra dodanu kvalitetu, nešto je čemu se Hrvatska mora usmjeriti, naglasila je Dijana Posavec, te dodala kako je u Hrvatskoj trenutno nekoliko proizvođača koji su u prijelazu na certifikat Demeter, a koji jamči da je proizvod dobiven po visokim načelima biodinamičke proizvodnje i prerade.
Okrugli stol otvorio je u ime Istarske županije izaslanik župana Ezio Pinzan iz Upravnog odijela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo, koji je izrazio zadovoljstvo što je Centar dr. Rudolfa Steinera 2. Hrvatske dane biodinamike odlučio organizirati u Istri. To znači da smo učvrstili dugogodišnje kontakte koje imamo i mi kao Istarska županija, ali što je važnije i naši poljoprivrednici, naši ekološki proizvođači koji se žele preorijentirati na biodinamičku proizvodnju. Drago mi je da se okrugli stol održava u Vinariji Roxanich jer ta vinarija proizvodi svoja vina po biodinamičkim principima, izuzetno je velika investicija u proizvodnju vina, u odležavanje vina, u samu tehnologiju tako da su svi sudionici okruglog stola imali priliku vidjeti kako izgleda jedan od najkompletnijih, najpotpunijih načina proizvodnje biodinamičkih vina. Vinarija Roxanich sva svoja vina proda na svjetskom tržištu, redovito restoranima koji imaju jednu, dvije ili tri Michelinove zvjezdice. Ljubitelji vina znaju zbog čega ta vina naručuju, zbog čega ih naravno i puno više plaćaju nego vina iz konvencionalne proizvodnje, naglasio je Pinzan.
Kao domaćin i sudionik okruglog stola vinar Mladen Rožanić obratio se nazočnima, drugo izdanje Hrvatskih dana biodinamike održava se u Vinariji Roxanich iz jednostavnog razloga jer je od samog početka vinarenja to definitivno naša orijentacija, prema načelima biodinamike. Briga kako za nas same, za ljude koji konzumiraju naša vina, tako i za okoliš. U pravom smislu riječi jedan suživot, jedan kompletan ciklus zatvoren kao takav. To je naša filozofija i u hotelu i u vinariji Roxanich, to je ono što živimo, smatramo to ispravnim putem. Stoga zajedno s Centrom dr. Rudolfa Steinera a uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Istarske županije provodimo edukacije za istarske poljoprivrednike, ne samo za vinare i vinogradare nego općenito za poljoprivrednike, za pripremu biodinamičkih preparata i svega što upućuje ljude, barem dio prema poljoprivredi koja nam je i zacrtana europskim razvojnim planovima čak djelomično već i zakonima, izjavio je vinar Mladen Rožanić.
U ime Hrvatske poljoprivredne komore, okruglom stolu nazočio je i predsjednik Mladen Jakopović koji je u svome obraćanju dodao: Istra i sjever Hrvatske, tri sjeverne županije, primjeri su dobre prakse i streme prema tome da se na malim poljoprivrednim površinama kojih u ovim dijelovima Hrvatske zapravo i najviše ima, dobije što veća dodana vrijednost i što veća kvaliteta. Biodinamička proizvodnja i vrhunski turizam idu ruku pod ruku, to je ono prema čemu stremi ovaj dio centralne Europe jer ipak centar biodinamike su Švicarska, Austrija i južni dijelovi Njemačke, Slovenija, sjeverni dijelovi Italije i sjeverozapadni dio Hrvatske.
Okruglom stolu prisustvovali su i Sergej Stancich, Demeter International Italija, Željko Prgomet, vodeći stručnjak za mediteranske kulture, Amalka Vukelić, HPK predsjednica Odbor za eko proizvodnju, preradu, cvjećarstvo, ljekovito bilje i medicinsko bilje, Snježana Jakopović, predsjednica LUNA udruge za ekološku i biodinamičku proizvodnju Varaždinske županije te ekološko-biodinamički poljoprivredni proizvođači iz Istre kao i drugih županija.
U srijedu, 17. studenog 2021.godine, organiziran je razgled i edukacija u rasadniku Željka Prgometa u Rovinju. Ovo vrijedno imanje je obiteljsko nasljeđe koje se vjerno čuva već nekoliko generacija, a kako funkcionira cijeli sustav rasadnika i na koje probleme nailaze u svojoj proizvodnji, pojasnili su profesor Željko i njegova kćer Iva Prgomet. Po struci agronom i doktor znanosti, Iva Prgomet podijelila je svoje bogato iskustvo koje je stekla tijekom obrazovanja i praksi u različitim zemljama diljem svijeta te naučeno nastoji usaditi u obiteljski rasadnik. Ukazali su na već poznati problem, a to je utjecaj stranih poljoprivreda, posebice Kine u poljoprivrednoj industriji kako u Hrvatskoj tako i u cijelom svijetu. Posljedice klimatskih promjena već su došle na naplatu i također utječu ne samo na poljoprivredni sektor, već cjelokupnu svjetsku ekonomiju. Neke kulture koje su bile specifične za područje Istre, danas su rasprostranjene diljem Hrvatske. Istra je bila 5. regija u svijetu u proizvodnji maslinovog ulja, međutim prof. Prgomet napominje da na svom području ne cijenimo dovoljno ekološku i biodinamičku poljoprivredu koja daje dodanu vrijednost finalnom proizvodu, a čija je potražnja u svijetu sve veća.
Ekološka uljara Chiavalon u Vodnjanu bila je sljedeća lokacija. Još jedan zanimljivi ekološki proizvođač s najsuvremenijim pogonom za preradu maslina. Od malog maslinika, ovo obiteljsko gospodarstvo danas broji preko 7 500 stabala maslina, pretežito autohtonih sorti, a surađuju i s nekoliko kooperanata iz okolice koji obrađuju dodatnih 3 000 stabala maslina. Budući da su pod certificiranim ekološkim nadzorom, kvaliteta ovog maslinovog ulja može konkurirati na svjetskoj razini.
Studijsko putovanje zaključili smo posjetom obiteljskoj, ekološkoj farmi koza, Stancija Kumparička, Cokuni u srcu Istre. Ljubazni domaćin, bivši savjetnik za fondove iz Ljubljane, Aleš Winkler, objasnio nam je kako i zašto je pokrenuo cijelu farmu. Zapravo, sve je krenulo sasvim slučajno, prije 13 godina, a danas ta farma broji preko 400 koza na 200 ha čije mlijeko daje vrhunske finalne proizvode – sireve. Tajna ovih sireva je upravo u ispaši koza koje na brojnim hektarima šuma i livada koje okružuju ovu farmu, pojedu preko 180 različitih aromatiziranih bilja. Kaže da je sve što zna o kozarstvu naučio iz knjiga i tako postao vrhunski svjetski stručnjak u svome poslu.
Zaključak okruglog stola održanog u sklopu 2. Hrvatskih dana biodinamike, bio je da uz svakodnevne izazove koji su se jasno definirali i naglasili, ipak jest taj da vrhunski proizvod možemo dobiti samo kroz vrhunsku proizvodnju a takvi proizvodi uvijek imaju budućnost kroz svoje kupce. U ovom slučaju budućnost je i u sinergiji biodinamike i vrhunskog turizma koji idu ruku pod ruku.