U subotu, 10. prosinca 2022. u Narodnom Sveučilištu Dubrava, Zagreb, održana je 1. VinEko regionalna izbožba prirodnih vina i maslinovih ulja.
Ravnateljica ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera, dr.sc. Dijana Posavec održala je uvodno predavanje pod nazivom ”O biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi, biodinamičkoj proizvodnji vina te certificiranju Demeter standarda”, kazavši da veseli porast biodinamičkih farmi u svijetu, ali da nas mora zabrinuti podatak UN-a koji govori o tome da je u 50 godina izgubljeno 70 posto humusa u tlu, te da se 60 posto vodenih resursa koristi u konvencionalnoj poljoprivredi.
Dodala je da EU-ov Zeleni plan ima dobar smjer, jer je i financijski podržan, dok istovremeno stagnira uporaba pesticida u svijetu, koje do 2030. godine, valja smanjiti za 50 posto na razini EU kao i uporabu mineralnih gnojiva i antibiotika kod uzgoja domaćih životinja.
Što se tiče Demeter standarda odnosno oznake, istaknula je, da oni postoje od davne 1928. godine, a kao prva oznaka nastala je iz razloga jer potrošači nisu imali način kako biodinamički uzgojene proizvode diversificirati na tržištu, dok danas postoji 200-tinjak raznovrsnih oznaka za bio proizvode u EU, koje vjerojatno malo tko razumije.
Demeter certifikat za prirodna vina
Demeterov konzultant Sergij Stanicich iz Biodynamic Federation Demeter Internatoional, objasnio je da su Demeter standardi osnova za rad što se tiče proizvodnje, prerade i označavanja biodinamičkih proizvoda, stoga onaj tko želi do ovoga prestižnog certifikata može za informacije kontaktirati ustanovu Centar dr. Rudolfa Steinera ili se prijaviti direktno u Demeter International Centar, gdje će dobiti savjetnika koji će ga pratiti i pripremati za višegodišnji prelazak na biodinamičku poljoprivrednu praksu. Dodao je da postoje pravila biodinamičke poljoprivrede, koja predstavlja nadstandard ekološkoj, u prvom redu što se tiče korištenja biodinamičkim pripravaka, a najpoznatiji su oni 500 i 501, biljni čajevi, kompost, sjeme i registrirana eko sredstava na FIBL listi, a naravno zabranjeno je korištenje mineralnih gnojiva, konvencionalnih zaštitnih sredstava ili GMO-a.
Prema njegovim riječima pripravak 500 tzv. gnoj iz roga, osigurava vlagu u tlu i potiče razvoj mikroorganizma, te tako iz zdravog tla, koje je danas najviše na udaru konvencionalne poljoprivredne prakse, uzgajate hranu za koju se može reći da je prirodni lijek za čovjeka.
Istaknuo je da se prema nauku dr. Rudolfa Steinera, uvelike preporuča držati domaće životinje na farmi, bilo da se radi o ravnoteži eko sustava, u prvom redu stajnjaka ili osiguravanju biodiverziteta, jer biodinamičke farme moraju zadovoljiti 10 posto bioraznolikosti.
Primjerice, kod biodinamičke proizvodnje vina, sve površine gospodarstva, ne samo vinograd, moraju biti barem šest mjeseci zatravljene. Dakle, zelena gnojidba u biodinamici je nužna, te je obvezno malčiranje prije cvatnje i uporaba komposta da bi se uzgojilo kvalitetno grožđe. Inače, drži da biodinamika zahtjeva više nazočnosti u vinogradu ili masleniku. To znači da je dozvoljeno korištenja bakra u biodinamičkom vinogradu i to 3 kg bakra na godinu u roku od pet godina. Takođe dopuštena je, kaže, uporaba šećera, kilogram i pol na 100 litara, odnosno natrijevog karbonta 1,5 gram. No, on osobno drži da dodavanjem kvasaca, vinograd gubi svoj terroir, kao i vino osobnost, te da sumporovanje, zbog toga što je vino živi proizvod, treba koristi što manje, kako bi čuvali tlo, vodu i zrak.
Dug i zahtjevan put u biodinamiku
Biodinamički vinar iz Slovenije, Zmago Petrič, koji danas posjeduje 22 ha biodinamičkih vinograda u Vipavskoj dolini, koja sve ukupno ima manje od 60 ha vinograda, kaže da se još 2008. godine okrenuo ekološkoj poljoprivredi, a od 2011. godine je u biodinamičkoj kontroli. Put je, kaže, bio dug i zahtjevan sa mnogo edukacija diljem svijeta. Danas u Sloveniji, napominje, ima 10 biodinamičkih vinara, koji imaju 100 ha vinograda te 45 biodinamičkih poljoprivrednika, koji od toga mogu živjeti, dok je onih ekoloških puno više.
Naime, ističe da je biodinamika zahtijevala i iznalaženja novih rješenja u vinskom podrumu, što znači da se trebalo tražiti novoga enologa, odnosno osloniti se na vlastite snage, jer stari enolog nije htio ulaziti u zahtjevnu proizvodnju, koja traži manje prskanja vinograda, da bi se istovremeno oživjelo tlo. No, ispatilo se, ali ne odmah jer sam ja istinske pomake, u prvom redu što se tiče kvalitete grožđa, odnosno vina, nakon prelaska na biodinamiku, osjetio tek nakon pet godina, iako se u Demeter certifikaciju može ući za godinu dana, koliko iznosi prijelazno razdoblje, ako ste već u ekološkoj proizvodnji. On posebice ističe vrijednost biodinamičkog komposta, za koji drži da je sedam puta snažniji kad je prepariran biodinamičkim preparatima od običnog stajskog gnoja, kojeg tretiraju pripravkom 500 jer je kod nas tlo laporasto, jako strmo, i ima samo 0,4 posto humusa, pa ga vraćamo u život pažljivom obradom, kao što je to slučaj sa rotacijskom branom ili dinamiziranjem sa atomizerom, kako ne bi uništili žive organizme. Danas imamo, kaže, autohtonu rebulu, laški rizling, modru frankinju, pjenušce, orange vina, koje je i tržište dobro prihvatilo.
Povrća iz biodinamičkog uzgoja nema dovoljno
Biodinamička kmetija Černelič iz Brežica u Sloveniji, dva je puta proglašena najboljom na razini EU u različitim kategorijama; kao praksa koja doprinosi svojim načinom proizvodnje pozitivnoj obradi tla i najboljoj poljoprivrednoj praksi. Zvone Černelič kaže da se se još 2003. godine, okrenuo ekološkoj poljoprivredi, a od 2010. je u biodinamičkoj na 46 hektara. Uzgaja povrće, kao i jagode, kojih je ove godine imao četiri tone, a prodaje ih na tržnici u Ljubljani dva puta tjedno, a ima i prodaju na kućnom pragu, te ističe da povrća iz biodinamičkog uzgoja, nije problem prodati i po nešto većim cijenama, jer ga nema dovoljno na tržištu.
Ima i 50 goveda koje drži u sustavu krava-tele na više lokacija u brdsko-planinskim područjima. Njegova poljoprivredna priča, kaže, je krenula još prije 30 godina kada su kupili malo imanje sa dva i pol ha zemljišta, te danas imaju 8 ha vlastitog zemljišta i 38 ha u zakupu.
OPG Petar-Rino Šuran iz Rovinja ima oznaku Demeter za maslinovo ulje i vina iz biodinamičkog uzgoja, na koji su prešli 2013. godine, za što mu je trebalo, kaže, tri godine dopisivanja, jer su administrativne barijere, kao i kontrole, dosta velike i zahtjevne. No, drži da se treba posvetiti zemlji i ulagati, kako u osobni razvoj tako i u biodinamičku proizvodnju, da bi bili drugačiji i prepoznati na globalnom tržištu. On drži da je sve to put na duge staze i traži angažman više generacija, posebno u vinogradarstvu i vinarstvu. Međutim isto tako smatra da je za njega to jedini ispravni održivi put.
Inače, Šuran ističe da su još prije više od 30 godina krenuli sa ekološkim uzgojem maslina i vinove loze, jer drži da su kemijska sredstva, razni pesticidi, štetni za masline i grožđe. Dodaje da problem korova, koji postoji, rješavaju njihove mini Quessant ovce koje slobodno brste oko loza i maslina. U ponudi imaju ekstra djevičansko maslinovo ulje od 250 maslina različitih sorata poput Binachere, Lesccina, Pendolina i autohtone Oblice.
Prvi eko vinar Branko Čegec iz Sv. Ivana Zeline
Prvi ekološki vinar u Hrvatskoj, koji je to postao još 2003. godine bio je Branko Čegec iz Sv. Ivana Zeline. Njegov sin Ivan Antun ističe da su u tom smjeru krenuli još 1999. godine, a prvu certificiranu eko berbu imali su 2002. godine, te drži da su išli mali koracima, jer nije bilo lako, te je trebalo utrati put ekološkoj proizvodnji vina, što je i domaće tržište trebalo prepoznati. Potom su 2010. godine prihvatili i biodinamičke metode uzgoja i prerade grožđe. Danas imaju dva i pol ha vinograda pod sortama graševina, zwigelt, te od nedavno i sivi pinot.
Eko vinar Krešimr Lovrec iz Međimurja ima prestižni Austria Biogarantie certifikat, koji na godinu dolazi u Hrvatsku, za sivi pinot ima oznaku eko od 2014. godine, koja je bila najzahtjevnija za vinogradare. Dodaje da su zaključili da konvencionalna zaštitna sredstva u vinogradu više ne fukcioniraju, pa su tri godine radili sami pokuse u vinogradu da se i osobno uvjere je li moguće u našoj klimi primijeniti biodinamičke metode. Uvjerili smo se, napominje, da prinosi nisu manji, što ovisi o gnojidbi i godini, ali ona zahtjeva više fizičkog rada, a znamo da je sve teže doći do radne snage, za obrađivanje vinograda. Lovrec ima 6 ha vinograda, koji daju 30.000 butelja vina godišnje, koja na tržištu postižu nešto veću cijenu.