Dan ekološkog duga ove godine obilježavamo 2. kolovoza, a Hrvatska je u dug ušla već 29. svibnja. Obilježava se na datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi prelazi ono što Zemlja može regenerirati u toj godini.
Dan ekološkog duga prvotno se obilježavao krajem rujna, a prva mjerenja započela su 1970-tih kada je svijet prvi put ušao u ekološki dug. Važno je napomenuti da kada prođe taj datum, prekomjerna potrošnja resursa ima negativan utjecaj na okoliš, uključujući povećanje emisija stakleničkih plinova, smanjenje biološke raznolikosti, klimatske promjene i slično. Nakon tog datuma, čovječanstvo živi na ekološki kredit, trošeći resurse iz budućnosti.
Ekološki dug nastaje kada ljudska potrošnja resursa, kao što su energija, voda, hrana, šume i riblji fondovi, premašuje kapacitet Zemlje da ih proizvede ili regenerira te da apsorbira otpad koji se generira u procesu proizvodnje i potrošnje. To se obično izračunava kroz globalni ekološki otisak, koji kvantificira ukupnu površinu Zemlje potrebnu da bi se zadovoljile potrebe stanovništva i apsorbirali otpadni materijali. Izračunava ga Global Footprint Network, organizacija koja prati održivost i ekološke trendove. Ako je ekološki dug veći od ekološkog prihoda (kapaciteta Zemlje), to znači da čovječanstvo troši više nego što Zemlja može proizvesti i podnijeti. To može dovesti do dugoročnih ekoloških problema, kao što su iscrpljivanje resursa, degradacija okoliša i ostale negativne posljedice za zdravlje prirode.
Smatra se da je čovječanstvo u manje od 8 mjeseci potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu, te iako se bilježi blagi trend pada duga, on je ipak prespori. Da bi se ostvarili ciljevi UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCCR o smanjenju emisija ugljika za 43% do 2030. godine na svijetu bilo bi potrebno pomicanje Dana ekološkog duga za 19 dana svake godine tijekom sljedećih 7 godina istaknuli su iz WWF Adrije.
Smanjenje ekološkog duga zahtijeva održivo upravljanje prirodnim resursima, energetsku učinkovitost, smanjenje emisija stakleničkih plinova, promicanje obnovljive energije, smanjenje otpada i promicanje održive poljoprivrede. To će pomoći u uspostavljanju ravnoteže između ljudske potrošnje i prirodnih kapaciteta Zemlje, što je ključno za očuvanje okoliša i stvaranje održive budućnosti za buduće generacije.
