Suše, toplinski valovi, požari i sve izraženije vremenske krajnosti tijekom ljeta 2026. godine ponovno su pokazali koliko su europska poljoprivreda i proizvodnja hrane izložene posljedicama klimatskih promjena. Pitanje više nije samo kako reagirati kada nastupi suša ili drugi ekstremni vremenski događaj, već kako izgraditi poljoprivredne sustave koji će takve uvjete moći bolje podnijeti.
Upravo je otpornost poljoprivrednih i prehrambenih sustava jedna od središnjih tema rujanskog izdanja newslettera IFOAM Organics Europe, europske krovne organizacije za ekološku poljoprivredu, čiji je član i Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera.
IFOAM Organics Europe upozorava da se suše i ekstremni vremenski uvjeti više ne mogu promatrati samo kao povremene krizne situacije. Za europske poljoprivrednike oni sve više predstavljaju strukturni rizik koji utječe na proizvodnju, gospodarsku održivost poljoprivrednih gospodarstava i stabilnost cijelog prehrambenog lanca.
Od reakcije na krizu prema otpornosti
Na europskoj razini tijekom 2026. godine sve je više pozornosti usmjereno na klimatsku otpornost i upravljanje rizicima u poljoprivredi. Najavljeni europski okvir za klimatsku otpornost, Europski plan za toplinske valove i Europska inicijativa za vodu pokazuju da se prilagodba klimatskim promjenama sve snažnije ugrađuje u europske politike.
Međutim, dugoročna otpornost poljoprivrede ne može se graditi isključivo reagiranjem nakon pojave suše, poplave ili toplinskog vala. Potrebno je djelovati na same temelje proizvodnje hrane: zdravlje i plodnost tla, sposobnost tla da zadržava vodu, bioraznolikost, kruženje hranjivih tvari te prilagodbu proizvodnje lokalnim prirodnim uvjetima.
Upravo se na tim načelima susreću suvremeni ciljevi održive poljoprivrede i pristupi koji se već desetljećima razvijaju u ekološkoj i biodinamičkoj poljoprivredi.
Biodinamički pristup počinje od tla
U biodinamičkoj poljoprivredi gospodarstvo se promatra kao cjelovit i povezan sustav, a posebno mjesto zauzima briga o živom i plodnom tlu.
Primjena komposta i biodinamičkih pripravaka, povećavanje sadržaja organske tvari, raznolikost biljnih vrsta, plodored te izbjegavanje sintetskih pesticida, herbicida i umjetnih mineralnih gnojiva dio su pristupa kojim se dugoročno nastoji očuvati prirodna plodnost tla i ravnoteža agroekosustava.
Takvo tlo nije samo podloga u kojoj biljka raste. Ono predstavlja složen živi sustav čija struktura, mikroorganizmi i organska tvar imaju važnu ulogu u kruženju hranjivih tvari i gospodarenju vodom.
U vremenu sve češćih sušnih razdoblja upravo sposobnost tla da primi i zadrži vodu postaje jedno od ključnih pitanja budućnosti poljoprivrede.
Klimatska otpornost počinje prije sljedeće suše
Poruka aktualnih europskih rasprava stoga je vrlo jasna: poljoprivreda budućnosti mora biti sposobna ne samo proizvoditi hranu, nego istodobno očuvati resurse o kojima ta proizvodnja ovisi.
Ekološka i biodinamička poljoprivreda u tom kontekstu nude iskustva i prakse koje mogu pridonijeti razvoju otpornijih poljoprivrednih sustava, od očuvanja tla i bioraznolikosti do odgovornijeg upravljanja prirodnim resursima.
Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera kroz svoje edukacije, radionice i stručne aktivnosti kontinuirano promiče biodinamičku poljoprivredu i pristup u kojem zdravlje tla, biljaka, životinja i čovjeka nisu odvojena pitanja, nego dijelovi iste cjeline.
U trenutku kada klimatske promjene pred europsku poljoprivredu postavljaju sve veće izazove, upravo takav cjelovit pogled dobiva novu važnost. Otpornost se ne gradi tek kada nastupi sljedeća kriza. Ona počinje u tlu koje danas njegujemo.