Biološko -dinamička poljoprivreda
Biodinamika je oblik poljoprivrede koja nadilazi uzgoj usjeva bez pesticida.
Ona ima veze s unutarnjim razvojem i u službi je Zemlje i čovječanstva
Naziv biodinamika potječe od grčke riječi BIOS, što znači život
i DYNAMIS, što znači energija.
Biodinamika je holistički, ekološki i etički pristup poljodjelstvu, vrtlarstvu, hrani i prehrani u kojoj vitalnost ima najveći prioritet. Biodinamička poljoprivreda prakticira se gotovo stoljeće, na svim kontinentima. Biodinamički principi i prakse temelje se na duhovnim uvidima i praktičnim prijedlozima dr. Rudolfa Steinera, a razvijeni su suradnjom mnogih poljoprivrednika, istraživača i znanstvenika ranih 1920-ih. Steiner je posebno potaknuo poljoprivrednike da razviju osobni odnos prema biljkama, životinjama, tlu, pa čak i stajskom gnoju, kako bi holistički razmišljali o poljoprivredi.
Danas biodinamički pokret obuhvaća tisuće regenerativnih vrtova, farmi, ranča, voćnjaka i vinograda, u širokom rasponu klime, ekološkom kontekstu i ekonomskim uvjetima na svim kontinentima svijeta.
Povijest biodinamičke poljoprivrede?
Godine 1924. skupina europskih poljoprivrednika obraća se dr. Rudolfu Steineru nakon što je primijetila nagli pad plodnosti sjemena, vitalnosti usjeva i zdravlja životinja. Kao odgovor, Steiner je održao niz predavanja u kojima je predstavio farmu kao živi organizam: samostalan i samoodrživ, odgovoran za stvaranje i održavanje svog zdravlja i vitalnosti pojedinca. To je bilo u oštroj suprotnosti s gledištem farme kao tvornice, koja se može pohvaliti korištenjem kemijskih pesticida i sintetičkih gnojiva, što je u velikoj mjeri odgovorno za oslabljene vitalnosti koje su primijetili poljoprivrednici koji su tražili Steinerovo vodstvo. Metode i principe rada predstavio je na takozvanom Poljoprivrednom tečaju 1924. godine kada je biološko-dinamičke preparate postavio kao ključne za ovakav vid uzgoja/proizvodnje.
Ideal biodinamičkog uzgoja je kružno gospodarstvo: poljoprivrednik drži onoliko životinja koliko može hraniti svojom zemljom. Njihov gnoj osigurava visoku plodnost tla, čime stvara najbolju hranu za ljude. Uz pomoć biodinamičkih pripravaka, proizvođač nadzire prirodne procese. To farmu pretvara u jedinstveni organizam (njem. organismus) u kojem svaki organ treba onaj drugi: ljudi, biljke, životinje i tlo svi rade za-jedno.
Danas, gotovo 100 godina nakon Steinerovog Poljoprivrednog tečaja, tisuće poljoprivrednih gospodarstava u više od 60 zemalja svijeta proizvodi hranu po biodinamičkim principima pod standardom Demeter. Demeter je najveći pružatelj certificiranih organskih (biodinamičkih) proizvoda u svijetu.
U ranim 1920-ima poljoprivreda se suočila sa jasno vidljivim promjenama. Sve veći utjecaj tehnologije i znanosti te ostvarivanje profita postaje dominantna vodilja u proizvodnji hrane. Već od sredine osamnaestog stoljeća poljoprivreda se u Engleskoj provodila s jednostranog ekonomskog stajališta. Godine 1810. Albrecht von Thaer proglasio je poljoprivredu granom gospodarstva koja posluje isključivo radi dobiti. To je gledište postalo dominantnije tijekom devetnaestog stoljeća, vodeći postupno prema nerazlikovanju poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Mnogi poljoprivredni proizvođači suočili su se s takvim razvojem sa velikom zabrinutošću i sa sve većom sumnjom.
Što novo donosi Poljoprivredni tečaj dr. Rudolfa Steinera?
Tim tečajem postavljeni su temelji biodinamičkoj poljoprivredi, najstarijem i najcjelovitijem smjeru ekološke poljoprivrede, koji će se kasnije proširiti po čitavom svijetu.
U izvješću, već pripremljenom tijekom konferencije, pisanom za glasilo Antropozofskog društva, sam je Steiner napisao napomene o ciljevima predavanja:
„U sadržaj predavanja uvrstio sam način proizvodnje proizvoda u poljoprivredi i uvjete pod kojima se proizvode. Kroz ove razgovore trebali bi doći do praktičnih razumijevanja koja mogu i duhovno rasvijetliti određena pitanja. Tako da se te praktične spoznaje usporede sa današnjim znanstvenim istraživanjima. “
Predavanja nisu uobičajeni udžbenik o poljoprivredi, ali otvaraju nove načine razumijevanja cjeline iz koje nastaju poljoprivredni proizvodi. Ono što se kasnije razvilo nakon predavanja Poljoprivrednog tečaja pod nazivom „bio-dinamika“ u osnovi sadrži tri dimenzije:
– uvjete pod kojima se proizvode proizvodi u poljoprivredi;
– konkretne mjere opisane u predavanjima;
– elemente neprekidne, ekološki prihvatljive proizvodnje hrane koja njeguje tijelo, kao i dušu i duh čovjeka.
Čak i ako koncept ekološke, organske poljoprivrede nije jasno definiran, on prije svega pokazuje jasan smjer rada. Drugo, s konceptom bio-dinamičke poljoprivrede „uvjeti proizvodnje“ prožimaju se znanjem, kao i dodavanjem određenih mjera i priprema.
U impresivno koherentnom sastavu, poljoprivreda je predstavljena u kontekstu zemaljsko-kozmičkih sila. Ovaj osnovni motiv, središnji u cijelom konceptu, prožima cijeli ciklus predavanja. Predstavlja potpuni preokret mehaničko-materijalističke uzročne analize materije u poljoprivredi. Na tim metodama počivaju očiti rezultati u modernom agro-biznisu. No, istodobno je to i jedan od kardinalnih uzroka upitnog biološkog stanja zemlje.
Poljoprivreda u skladu s kozmičkim ritmovima
Prehrambena načela
Prehrana utječe na cjelokupno ljudsko biće, odnosno na tijelo, ali i na njegovu vitalnost i psiho-duhovno stanje uma. Zbog toga je Rudolf Steiner dao smjernice već u svojim najranijim predavanjima prije 100-tinjak godina o odgovarajućoj prehrani. Pojavom biodinamičke poljoprivrede ta se svijest proširila na, ne samo izbor namirnica poput žitarica ili krumpira, već i na standard i način njihova uzgoja. Proizvodnja hrane po biodinamičkim principima nije samo dobra za regeneraciju i održavanje tla, već je važno da su proizvodi koji se proizvode po biodinamičkim metodama nutritivno i energetski kvalitetniji i bogati.
Kvaliteta hrane
Standardi koji određuju kvalitetu prehrane u njenom antropozofskom smislu značajno su širi i sveobuhvatniji od onih koji su danas prihvaćeni kao znanstveni. Ne samo da se sastojci određene hrane smatraju važnim i relevantnim, već i prirodni i ljudski utjecaji koji su odredili način uzgoja i obrade. To su uglavnom životne energije biljaka i životinja i uvjeti koji se standardiziraju u različitim fazama pripreme za prodaju potrošaču. Te sile imaju aktivni utjecaj na čovjeka jer potiču probavu i metabolizam, tj. središnje životne procese u njegovom sustavu. Način na koji ove sile djeluju varira ovisno o vrsti hrane i načinu uzgoja. Biljke stječu različite unutarnje sile ovisno o načinu na koji žive, okolišu i brizi koju dobivaju od ljudi, isto je vidljivo i kod životinja, način na koji se drže, mogu li se slobodno kretati i imati socijalni kontakt među sobom. To također ima različite učinke na čovjeka koji ih konzumira kao hranu.
Biološka kvaliteta
(vrsta biljke ili životinje)
Kvaliteta uzgoja
(utjecaji poljoprivrede)
Kvaliteta obrade
Kvaliteta kuhanja ili pripreme
Ovo prošireno viđenje standarda vodi do drugačije prosudbe i razumijevanja prikladnosti i učinka naših namirnica. Upravo to, između ostalog, određuju i razne smjernice postavljene u međunarodnim biodinamičkim standardima Demeter.
https://www.demeter.net/
https://www.biodynamics.com/
Tijekom ciklusa predavanja na Poljoprivrednom tečaju Rudolf Steiner nacrtao je i ovu sliku
